Počele javne konsultacije o politici prema MHE u Energetskoj zajednici

Snažna zabrinutost i kritike zbog uticaja hidroelektrana na prirodu i kvalitet života dovela je do preispitivanja stava prema tim projektima, pa sekretarijat traži od pojedinaca, firmi i organizacija sugestije oko MHE u Energetskoj zajednici.
Državne institucije, pokretači projekata, kompanije, asocijacije, organizacije za zaštitu potrošača i životne sredine i građani imaju priliku da doprinesu oblikovanju smjernica za politiku prema malim hidroelektranama, MHE, u Energetskoj zajednici. Njen sekretarijat je objavio da sugestije mogu da se pošalju do foto: Robert O. do 15. 06. Nacrt je usmjeren na procjene stanja životne sredine.

Javne konsultacije su pokrenute uslijed raširene zabrinutosti i kritika zbog uticaja na prirodu i kvalitet života. Efekti projekata malih hidroelektrana imaju kumulativni karakter i mogu da se osijete na velikim delovima slivova rijeka ili čak na cijelokupnom tom području, stoji u predloženoj verziji dokumenta.

Državna pomoć ili selektivna prednost može biti u obliku fidin tarifa i premija, kupoprodaje ili zakupa nekretnina ispod tržišne cijene ili korištenja resursa bez odgovarajuće naknade.

Hidrocentrale moraju da budu u skladu s pravnim tekovinama Europske unije i tokom projektovanja i izgradnje i rada, naglasio je sekretarijat. Nacrt smjernica politike prikazuje proceduru za javno učešće, inicijalnu procijenu, određivanje prepreka i izradu izveštaja o stanju životne sredine, procjene uticaja na životnu sredinu (EIA) i strateške procjene uticaja na životnu sredine (SEA).

Sekretarijat Energetske zajednice ukazao je na zabranu državne pomoći ili selektivnog davanja prednosti. One mogu biti u obliku fidin tarifa (FiT) i premija (FiP), transfera vlasništva nad nekretninama i zemljištem ispod tržišne cijene ili takvog zakupa, a može da se desi i da vlasti dozvole korištenje resursa bez odgovarajuće nadoknade.

“Većina zemalja se danas prebacuje sa fidin tarifa koje određuje administracija na aukcije na tržišnom osnovu i tako pokušavaju da ciljeve za energiju iz obnovljivih izvora postignu na najisplativiji način. Potrošači uživaju niže troškove, dok donosioci odluka tako jače kontrolišu razvoj sektora obnovljivih izvora energije”, dodato je u dokumentu.

Životna sredina je često žrtva slabe primjene propisa o procjeni stanja.

Projekti malih hidroelektrana mogu da izazovu znatnu štetu ukoliko se pažljivo ne isplaniraju i ne prouče, a učinak proizvodnje struje je “u poređenju s tim minimalan”, kažu u sekretarijatu. Životna sredina je “često žrtva slabe primjene propisa” o procjeni stanja u zemljama regiona, dodaju i upozoravaju da se na kumulativne uticaje i poslijedice na međunarodnom planu često uopšće ne obrati pažnja.

Narušavanje imovinskih prava građana i prepreke u pristupu vodi i zemljištu su navedeni među mnogim rizicima povezanim s pomenutom aktivnošću. Takođe, mali projekti mogu da ostave korito reke suhim i da utiču na kvalitet vode. Izgradnja brana dovodi do promijene temperature i hemijskog sastava, a to može imati razorne poslijedice po osetljive vrste i biodiverzitet uopšte.

izvor: https://balkangreenenergynews.com/

17/05/2020