Sastankom u Jajcu, u martu 2020. godine i potpisivanjem “Deklaracije o zaštiti i održivom korišćenju rijeka na Zapadnom Balkanu”, 15 predstavnika rafting klubova, organizatora Međunarodnih rafting regata iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, pridružilo se nastojanjima brojnih organizacija civilnog društva širom regiona koje pozivaju na ukidanje podsticaja za proizvodnju električne energije iz malih hidroelektrana.
Uslijed sve većeg pritiska na vodne resurse izgradnjom malih hidroelektrana javila se potreba da potpisnici svoju zabrinutost upute ka donosiocima odluka u državama Zapadnog Balkana. S obzirom da male hidroelektrane prekidaju tokove rijeka, ugrožavaju i uništavaju životnu sredinu, i imaju veliki negativan uticaj na lokalne zajednice, besmislena je njihova dalja izgradnja, kao i subvencionisanje.
”Činjenica da smo mi jedni od najboljih poznavaoca skrivenih ljepota rijeka, samim tim svjesni smo svoje odgovornosti, potrebe za njihovim očuvanjem i podizanjem svesti građana širom regiona kroz njegovanje i podsticanje pozitivnog odnosa prema prirodnim vrijednostima svih generacija. To uključuje i održivo korišćenje vodnih resursa na način koji ih ne ugrožava. Shodno tome, pitanje potrebe za očuvanjem rijeka za buduće generacije, upravo u netaknutom obliku kakve su nama date, ne smije se dovesti u pitanje'’, izjavio je Marko Prodanović, predstavnik rafting kluba KES ”Pustolov” iz Srbije.
Ljubav prema rijekama okupila je zaljubljenike u rafting koji su, osim potpisivanja Deklaracije, učestvovali i u stvaranju dokumentarnog filma “Deca iz vode”, gdje je Prodanović protagonista.
“Film je proistekao iz potrebe da prikažemo ljude koji žive za rijeke i od njih. Prateći njihove priče na Vrbasu, Sani, Plivi, Uni, Tari, Krivaji, Limu, Ibru i Velikom Rzavu, rijekama Dunavskog sliva, svima postaje jasno da rijeke nemaju granice i ne prave razlike među ljudima. One nas spajaju u našoj različitosti i garancija su zajedničke budućnosti u kojoj nema mjesta za male hidroelektrane”, dodaje Prodanović.
Svojim zalaganjem, članovi rafting klubova iz regiona postali su deo borbe za očuvanje posljednjih evropskih rijeka slobodnog toka koje se ovdje nalaze, pri čemu imaju podršku WWF Adrije i drugih organizacija civilnog društva.
‘’Države Zapadnog Balkana izgradnju malih hidroelektrana građanima predstavljaju kao šansu za razvoj koji je bitan element u lokalnoj politici i pokretač privrednog razvoja. Danas je više nego jasno da je politika izgradnje malih hidroelektrana pogrešna i da se kosi s konceptom održivog razvoja i javnim interesom. Analiza ekonomske opravdanosti podsticaja za male hidroelektrane, te rezultati hidrobioloških analiza, kao i socio-ekonomske analize koje smo u prethodnom periodu sproveli, jasno pokazuju da jedinu dobit u celom procesu imaju privatni investitori. Njihova zarada je zagarantovana zahvaljujući uspostavljenom sistemu podsticaja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, pri čemu su same male hidroelektrane društveno-ekonomski neopravdane i čine nesagledivu, dugotrajnu i direktnu štetu po prirodu i ljude”, upozorila je Nataša Milivojević iz Ekološkog udruženja Rzav i WWF Adrije.
tekst:preuzeto sa jajceonline.com, foto:unsplash.com free images