MALE HIDROELEKTRANE U BOSNI I HERCEGOVINI

Sve što nam vlasti i investitori ne žele reći.

Priprema: Udruženje Eko akcija Sarajevo


Koliko je do sada izgrađeno MHE, koliko je planirano?

U Bosni i Hercegovini je do sada izgrađeno 119 malih hidroelektrana. A barem ih je još 3391 u raznim fazama planiranja, pripreme i izgradnje. Sudeći po izjavama investitora, na kraju bi ih moglo biti i preko 600 - što znači da u BiH neće biti ni rijeke ni potoka bez barem jedne male hidroelektrane.

Male hidroelektrane se prave jer BiH nema dovoljno električne energije?

Ne.
Izgradnja MHE u BiH nije rezultat strateških potreba za električnom energijom, nego namjere da se zadovolje investitori - uglavnom izvanredno povezani s vlastima i stranačkim krugovima. Zahvaljujući izdašnim poticajima, izgradnja malih hidroelektrana je posao na kojem se odlično zarađuje.

108 malih hidroelektrana, koliko ih je bilo u pogonu 2020. godine, proizvele su 341,02 GWh (tek 2,2% od ukupno proizvedene električne energije u BiH)2.

  • BiH proizvodi daleko više električne energije nego što troši: 2020. godine je proizvela ukupno 15.391 GWh, a potrošila 11.330 GWh.
  • Bh. neto izvoz električne energije u 2020. godini je iznosio 4.047 GWh, što je skoro 12 puta više od ukupne proizvodnje malih bh. hidroelektrana. 
    Izvozi se, u prosjeku, po cijenama koje su daleko niže od cijene koju dobiju vlasnici malih hidroelektrana.
  • U velikim bh. hidroelektranama proizvedeno je 4.276 GWh, a u termoelektranama na ugalj  10.443 GWh. 
  • Godine 2018. je na prenosni sistem BiH priključena i prva vjetroelektrana: Mesihovina, instalirane snage 50,6 MW, a godinu kasnije u pogon ulazi i vjetroelektrana Jelovača, instalirane snage 36 MW. 
    U 2020. godini ove dvije vjetroelektrane proizvele su ukupno 261,81 GWh - što iznosi 77% od ukupne proizvodnje svih bh. malih hidroelektrana     3.
    2019. godine, VE Mesihovina je proizvela gotovo istu količinu struje kao 57 malih hidroelektrana u privatnom vlasništvu izgrađenih u Federaciji BiH4.
     

Male hidroelektrane donose lokalnim zajednicama nova radna mjesta?

Ne.
Zbog visoke automatizacije malih hidroelektrana, u njima radi minimalan broj radnika. Zavisno od lokacije, male hidroelektrane zapošljavaju maksimalno jednog radnika po postrojenju. 
Dvije najveće kompanije koje rade usluge inženjeringa i proizvodnje opreme za male hidroelektrane (Banstroj d.o.o. i Bičakčić d.o.o.) imali su ukupno 42 zaposlena radnika tokom 2020. godine5.
Svih 400+ planiranih malih hidroelektrana u BiH zaposlilo bi manje radnika nego jedna omanja tvornica.
 

Lokalne zajednice ostvaruju značajne prihode iz koncesionih naknada koje plaćaju vlasnici malih hidroelektrana?

Ne.
Koncesione naknade su vrlo niske: od 1 do 3% ukupnog prihoda svake male hidroelektrane.

  • Investitori malih hidroelektrana potpisuju koncesione ugovore obično na 30, a u zadnje vrijeme (sve češće) i na 50 godina. Ugovori se potpisuju s lokalnim vlastima, a raspodjela koncesionih naknada zavisi i od entiteta i od pojedinih kantona. 
  • Opština Fojnica je na ime koncesionih naknada od svih šest malih hidroelektrana na svojoj teritoriji od 2015. do 2018. godine ubirala od 44,6 do 59,6 hiljada KM (1,38% do 1,85% ukupnog opštinskog budžeta).
  • Srednjobosanski kanton, gdje je dosad izgrađeno ukupno 35 malih hidroelektrana (skoro trećina ukupnog broja u BiH), koncesionim naknadama ubire svega 0,46% svog ukupnog prihoda6. 
     

BiH izgradnjom malih hidroelektrana ispunjava svoje međunarodne obaveze u kontekstu klimatske krize?

Ne.

  • Cijeli ovaj region vrlo malo doprinosi ukupnim emisijama stakleničkih gasova na planeti. BiH u globalnoj emisiji stakleničkih gasova učestvuje sa svega 0,075 procenata.
  • Tri najveća emitera stakleničkih gasova (Kina, Evropska Unija i Sjedinjene Američke Države) proizvode 14 puta više stakleničkih gasova od čak 100 zemalja s dna tabele zemalja rangiranih po proizvodnji stakleničkih gasova 7.
  • BiH može smanjiti emisije stakleničkih gasova, ali nikad nije dobila značajniju međunarodnu pomoć da npr. fosilna goriva (ugalj) koja koristi za proizvodnju električne energije zamijeni energijom iz obnovljivih izvora.
  • BiH je 2019. godine iz obnovljivih izvora proizvela 40% ukupno proizvedene električne energije. Da je članica EU, BiH bi po ovom parametru bila na visokom osmom mjestu (u poređenju sa 28 zemalja EU) 8 . 
  • Cjenovno kompetitivni energetski potencijal solarnih i vjetroelektrana u BiH procijenjen je na oko 30 TWh - što je oko 2,5 puta više od sadašnje potrošnje električne energije u BiH, a skoro devet puta više od energetskog potencijala malih hidroelektrana9  . 
  • Šteta koja nastaje izgradnjom malih hidroelektrana neuporedivo je veća od štete izazvane izgradnjom solarnih i vjetroelektrana. 

Energije vjetra i sunca predstavljaju istinsku budućnost održive, obnovljve energije u BiH.
 

Izgradnjom malih hidroelektrana BiH ispunjava obaveze iz Ugovora10 o uspostavljanju Energetske zajednice

Da: dio odgovornosti za dramatični porast izgradnje MHE u BiH snosi i Evropska unija.

  • Odnos EU prema zaštiti okoliša Zapadnog Balkana očituje se u činjenici da u EU Strategiji za zemlje Zapadnog Balkana iz 2018. godine okoliš nije ni spomenut11. 
  • Iako EU navodno očekuje pridruživanje zemalja Zapadnog Balkana, za ovaj region organizuje samo Energetsku zajednicu, a maksimalno zanemaruje primjenu okolišnog dijela pravne stečevine EU, koja se morala naći u istom paketu s energijom.
  • Bosni i Hercegovini je Energetska zajednica nametnula obavezu da do 2020. godine iz obnovljivih izvora proizvede 40% ukupno potrošene energije. 
    EU je svojim članicama za isti period propisala daleko manje ambiciozne, a ekonomski lakše podnošljive ciljeve: da iz obnovljivih izvora proizvedu 20% od ukupno potrošene energije. 
  • Bh. političari i njihovi lobiji iskoristili su ovu ugovornu obavezu prema Energetskoj zajednici („to Evropa od nas traži”) da se bace na izgradnju malih hidroelektrana, potpuno zanemarivši ostale izvore obnovljive energije.
  • Ukupan cjenovno kompetitivni energetski potencijal solarnih i vjetroelektrana u BiH procijenjen je na oko 30 TWh - što je skoro 3 puta više od sadašnje potrošnje električne energije i skoro devet puta više od energetskog potencijala malih hidroelektrana.
  • Pojedini investitori su, ignorišući ostale izvore obnovljive energije, predstavili izgradnju malih hidroelektrana kao uslov učlanjenja u EU. Na tom osnovu se vlasnicima malih hidroelektrana usmjerava većina nemalih sredstva iz „naknade za obnovljive izvore” koju svi bh. građani i privrednici plaćaju uz mjesečne račune za električnu energiju (2020. godine oko 70 miliona KM1213).
  • Poticaji i otkup ukupne količine proizvedene električne energije po garantovanim, visokim  cijenama tokom 12 godina (u FBiH) i 15 godina (u RS) čine ulaganje u MHE najmanje rizičnim od svih privrednih ulaganja. Male hidroelektrane garantuju višestruko veću zaradu od inicijalnih ulaganja.
     

Izgradnja malih hidroelektrana snižava cijenu električne energije?

Ne.
Prosječna cijena električne energije (0,0664 KM/kWh) koju plaćaju domaćinstva14 u Federaciji na području koje snabdijeva EP BiH skoro je upola niža od garantovane cijene po kojoj se struja otkupljuje od vlasnika malih hidroelektrana. (Malim postrojenjima snage ispod 1 MW garantuje se otkupna cijena od 0,12047 KM/kWh, a srednjim postrojenjima snage od 1 do 10 MW otkupna cijena od 0,11809 KM/kWh). 
Nakon isteka perioda od 12 godina, struja će se od vlasnika MHE u FBiH otkupljivati po tzv. referentnoj cijeni koja trenutno iznosi 0,112211 KM/kWh - što je preko 60% više od iznosa kojeg domaćinstva trenutno plaćaju za električnu energiju.
 

Sudeći po reklamama investitora, male hidroelektrane „minimalno utiču na okoliš” i proizvode čistu i obnovljivu energija, a pri izgradnji i upotrebi „poštuju stroge evropske standarde i lokalne zakone…”
 

  • U zadnjih par decenija male hidroelektrane niču svuda po BiH, što s dozvolama što bez njih, a često i u zaštićenim područjima i uprkos žestokom protivljenju lokalnih zajednica. Većinu vlasnika MHE čine domaći tajkuni, no ima i sve više kompanija iz EU. 
  • Primjera radi, kompanija „Turboinštitut”, investitor iz Slovenije, članice EU koja je zaštitila skoro 54% svoje teritorije, planira izgradnju devet malih hidroelektrana na rijeci Ljuta u općini Konjic. U tu svrhu će u netaknutim šumama obronaka Visočice i Treskavice biti probijeno desetine kilometara novih šumskih puteva. Veličanstveni, divlji i potpuno netaknuti kanjon Ljute biće uništen polaganjem skoro 20 km cijevi (prečnika i do skoro tri metra) u koje će vode Ljute biti skrenute za potrebe malih hidroelektrana. Nakon izgradnje MHE, u sušnim periodima će veliki dio korita Ljute biti potpuno suh i beživotan - kako pokazuju primjeri bh. rijeka na kojima su MHE već izgrađene. 
  • Uprkos zakonskim odredbama o poštivanju tzv. biološkog minimuma, korita brojnih rijeka na kojima su izgrađene male hidroelektrane ostaju tokom većeg dijela godine potpuno suha: male hidroelektrane crpe iz njih i posljednju kap vode - što je pogubno ne samo za riječni i obalni živi svijet, nego i za privredu lokalnih zajednica. 

Sve se ovo dešava bez ikakvih sankcija, uz prećutnu saglasnost državnog aparata - što se zaključuje iz činjenice da nadležne inspekcije redovno ne reaguju na ovu gradnju.
 

„Treba se ugledati na Austriju - koja ima preko 5.000 malih hidroelektrana.”


Skoro polovina (2.318) od oko 5.200 austrijskih malih hidroelektrana nije povezana s elektrodistributivnom mrežom, što znači da električnu energiju proizvode isključivo za potrebe manjih industrijskih i poljoprivrednih pogona. U pitanju su uglavnom vrlo male hidroelektrane (instalirane snage od 50 do 100 kW) koje nisu štetne za okoliš i živi svijet jer ne iziskuju znatnije intervencije u riječnom koritu (betoniranje, cijevi i slično).
Od preostalih 2.882 austrijskih MHE priključenih na mrežu, 2.427 su snage ispod 1 MW i na okoliš djeluju u zanemarivoj mjeri. Austrija ima svega 289 malih hidroelektrana instalirane snage od 1 i 10 MW - kakve naši investitori najviše vole i čiju izgradnju propagiraju svim silama!
A tih 289 austrijskih MHE uglavnom su izgrađene između dva svjetska rata, kad je Austrija - ostavši bez uglja kojim su je dotad snabdijevale zemlje Austro-Ugarske monarhije - morala hitno zadovoljiti sve veće potrebe za električnom energijom15.

Bitno je napomenuti da je Austrija sad zaštitila gotovo trećinu svoje teritorije, što znatno ograničava i izgradnju ovakvih postrojenja. Poređenja radi, BiH je zaštitila tek 2,28% svoje teritorije (a i to vrlo slabo). 

01/04/2021
Eko akcija