SMALL HYDROPOWER PLANTS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Everything government and investors do not want to tell us.

Prepared by: Udruženje Eko akcija Sarajevo


Koliko je do sada izgrađeno MHE, koliko je planirano?


U Bosni i Hercegovini je do sada izgrađeno 106 malih hidroelektrana. A barem ih je još 3401 u raznim fazama planiranja, pripreme i izgradnje. Sudeći po izjavama investitora, na kraju bi ih moglo biti i preko 600 - što znači da u BiH neće biti ni rijeke ni potoka bez barem jedne male hidroelektrane.

Male hidroelektrane se prave jer BiH nema dovoljno električne energije?


Ne.
Izgradnja MHE u BiH nije rezultat strateških potreba za električnom energijom, nego namjere da se zadovolje investitori - uglavnom izvanredno povezani s vlastima i stranačkim krugovima. Zahvaljujući izdašnim poticajima, izgradnja malih hidroelektrana je posao na kojem se odlično zarađuje.

Sve su 104 male hidroelektrane 2019. godine proizvele 497,99 GWh (tek 3,1% od ukupno proizvedene električne energije u BiH).

  • BiH proizvodi daleko više električne energije nego što troši: 2019. godine je proizvela ukupno 16.074 GWh, a potrošila 12.033 GWh.
    Bh. neto izvoz električne energije veći je od neto uvoza za 3.743 GWh, što je čak 7,5 puta više od ukupne proizvodnje malih bh. hidroelektrana. 
  • U velikim bh. hidroelektranama proizvedeno je 5.650 GWh, a u termoelektranama na ugalj  9.613 GWh. 
    Godine 2018. je na prenosni sistem BiH priključena i prva vjetroelektrana: Mesihovina, instalirane snage 50,6 MW, a godinu kasnije u pogon ulazi i vjetroelektrana Jelovača, instalirane snage 36 MW. U 2019. godini ove dvije vjetroelektrane proizvele su ukupno 254 GWh - što iznosi pola ukupne proizvodnje svih bh. malih hidroelektrana 2.

Male hidroelektrane donose lokalnim zajednicama nova radna mjesta?


Ne.
Zbog visoke automatizacije malih hidroelektrana, u njima radi minimalan broj radnika. Zavisno od lokacije, male hidroelektrane zapošljavaju maksimalno jednog radnika po postrojenju. 
Svih 400+ planiranih malih hidroelektrana u BiH zaposlilo bi manje radnika nego jedna omanja tvornica.

  • Zbog visoke automatizacije rada, broj radnika koje nakon izgradnje zapošljavaju male hidroelektrane je simboličan. Ovisno od lokacije postrojenja, na malim hidroelekranama je zaposlen maksimalno jedan radnik po postrojenju. 
    Ako bi se eventualno izgradilo svih 400+ planiranih malih hidroelektrana u BiH, ukupan broj zaposlenih bi bio manji nego u omanjoj tvornici.

Lokalne zajednice ostvaruju značajne prihode iz koncesionih naknada koje plaćaju vlasnici malih hidroelektrana?


Ne.
Koncesione naknade su vrlo niske: od 1 do 3% ukupnog prihoda svake male hidroelektrane.

  • Investitori malih hidroelektrana potpisuju koncesione ugovore obično na 30, a u zadnje vrijeme (sve češće) i na 50 godina. Ugovori se potpisuju s lokalnim vlastima, a raspodjela koncesionih naknada zavisi i od entiteta i od pojedinih kantona. 
  • Opština Fojnica je na ime koncesionih naknada od svih šest malih hidroelektrana na svojoj teritoriji od 2015. do 2018. godine ubirala od 44,6 do 59,6 hiljada KM (1,38% do 1,85% ukupnog opštinskog budžeta).
  • Srednjobosanski kanton, gdje je dosad izgrađeno ukupno 35 malih hidroelektrana (skoro trećina ukupnog broja u BiH), koncesionim naknadama ubire svega 0,46% svog ukupnog prihoda3
     

BiH izgradnjom malih hidroelektrana ispunjava svoje međunarodne obaveze u kontekstu klimatske krize?


Ne.

  • Cijeli ovaj region vrlo malo doprinosi ukupnim emisijama stakleničkih gasova na planeti. BiH u globalnoj emisiji stakleničkih gasova učestvuje sa svega 0,075 procenata.
  • Tri najveća emitera stakleničkih gasova (Kina, Evropska Unija i Sjedinjene Američke Države) proizvode 14 puta više stakleničkih gasova od čak 100 zemalja s dna tabele zemalja rangiranih po proizvodnji stakleničkih gasova 4.
  • BiH može smanjiti emisije stakleničkih gasova, ali nikad nije dobila značajniju međunarodnu pomoć da npr. fosilna goriva (ugalj) koja koristi za proizvodnju električne energije zamijeni energijom iz obnovljivih izvora.
  • BiH je 2019. godine iz obnovljivih izvora proizvela 40% ukupno proizvedene električne energije. Da je članica EU, BiH bi po ovom parametru bila na visokom osmom mjestu (među 28 zemalja) 5 
  • Cjenovno kompetitivni energetski potencijal solarnih i vjetroelektrana u BiH procijenjen je na oko 30 TWh - što je oko 2,5 puta više od sadašnje potrošnje električne energije u BiH, a skoro devet puta više od energetskog potencijala malih hidroelektrana6  . 
  • Šteta koja nastaje izgradnjom malih hidroelektrana neuporedivo je veća od štete izazvane izgradnjom solarnih i vjetroelektrana. 

Energije vjetra i sunca predstavljaju istinsku budućnost održive, obnovljve energije u BiH.
 

Izgradnjom malih hidroelektrana BiH ispunjava obaveze iz Ugovora7 o uspostavljanju Energetske zajednice


Da: dio odgovornosti za dramatični porast izgradnje MHE u BiH snosi i Evropska unija.

  • Odnos EU prema zaštiti okoliša Zapadnog Balkana očituje se u činjenici da u EU Strategiji za zemlje Zapadnog Balkana iz 2018. godine okoliš nije ni spomenut8
  • Iako EU navodno očekuje pridruživanje zemalja Zapadnog Balkana, za ovaj region organizuje samo Energetsku zajednicu, a maksimalno zanemaruje primjenu okolišnog dijela pravne stečevine EU, koja se morala naći u istom paketu s energijom.
  • Bosni i Hercegovini je Energetska zajednica nametnula obavezu da do 2020. godine iz obnovljivih izvora proizvede 40% ukupno potrošene energije. 
    EU je svojim članicama za isti period propisala daleko manje ambiciozne, a ekonomski lakše podnošljive ciljeve: da iz obnovljivih izvora proizvedu 20% od ukupno potrošene energije. 
  • Bh. političari i njihovi lobiji iskoristili su ovu ugovornu obavezu prema Energetskoj zajednici („to Evropa od nas traži”) da se bace na izgradnju malih hidroelektrana, potpuno zanemarivši ostale izvore obnovljive energije.
  • Ukupan cjenovno kompetitivni energetski potencijal solarnih i vjetroelektrana u BiH procijenjen je na oko 30 TWh - što je oko 2,5 puta više od sadašnje potrošnje električne energije i skoro devet puta više od energetskog potencijala malih hidroelektrana.
  • Pojedini investitori su, ignorišući ostale izvore obnovljive energije, predstavili izgradnju malih hidroelektrana kao uslov učlanjenja u EU. Na tom osnovu se vlasnicima malih hidroelektrana usmjerava većina nemalih sredstva iz „naknade za obnovljive izvore” koju svi bh. građani i privrednici plaćaju uz mjesečne račune za električnu energiju (2019. godine oko 48 miliona KM910).
  • Poticaji i otkup ukupne količine proizvedene električne energije po garantovanim, visokim  cijenama tokom 12 godina (u FBiH) i 15 godina (u RS) čine ulaganje u MHE najmanje rizičnim od svih privrednih ulaganja. Male hidroelektrane garantuju višestruko veću zaradu od inicijalnih ulaganja.
     

Izgradnja malih hidroelektrana snižava cijenu električne energije?
 

Ne.
Prosječna cijena električne energije (0,0664 KM/kWh) koju plaćaju domaćinstva11 u Federaciji na području koje snabdijeva EP BiH skoro je upola niža od garantovane cijene po kojoj se struja otkupljuje od vlasnika malih hidroelektrana. (Malim postrojenjima snage ispod 1 MW garantuje se otkupna cijena od 0,13041 KM/kWh, a srednjim postrojenjima snage od 1 do 10 MW otkupna cijena od 0,11709 KM/kWh). 
Nakon isteka perioda od 12 godina, struja će se od vlasnika MHE u FBiH otkupljivati po tzv. referentnoj cijeni koja trenutno iznosi 0,105858 KM/kWh - što je oko 60% više od iznosa kojeg domaćinstva trenutno plaćaju za električnu energiju.

 

Sudeći po reklamama investitora, male hidroelektrane „minimalno utiču na okoliš” i proizvode čistu i obnovljivu energija, a pri izgradnji i upotrebi „poštuju stroge evropske standarde i lokalne zakone…”

 

  • U zadnjih par decenija male hidroelektrane niču svuda po BiH, što s dozvolama što bez njih, a često i u zaštićenim područjima i uprkos žestokom protivljenju lokalnih zajednica. Većinu vlasnika MHE čine domaći tajkuni, no ima i sve više kompanija iz EU. 
  • Primjera radi, kompanija „Turboinštitut”, investitor iz Slovenije, članice EU koja je zaštitila skoro 54% svoje teritorije, planira izgradnju devet malih hidroelektrana na rijeci Ljuta u općini Konjic. U tu svrhu će u netaknutim šumama obronaka Visočice i Treskavice biti probijeno desetine kilometara novih šumskih puteva. Veličanstveni, divlji i potpuno netaknuti kanjon Ljute biće uništen polaganjem skoro 20 km cijevi (prečnika i do skoro tri metra) u koje će vode Ljute biti skrenute za potrebe malih hidroelektrana. Nakon izgradnje MHE, u sušnim periodima će veliki dio korita Ljute biti potpuno suh i beživotan - kako pokazuju primjeri bh. rijeka na kojima su MHE već izgrađene. 
  • Uprkos zakonskim odredbama o poštivanju tzv. biološkog minimuma, korita brojnih rijeka na kojima su izgrađene male hidroelektrane ostaju tokom većeg dijela godine potpuno suha: male hidroelektrane crpe iz njih i posljednju kap vode - što je pogubno ne samo za riječni i obalni živi svijet, nego i za privredu lokalnih zajednica. 

Sve se ovo dešava bez ikakvih sankcija, uz prećutnu saglasnost državnog aparata - što se zaključuje iz činjenice da nadležne inspekcije redovno ne reaguju na ovu gradnju.
 

„Treba se ugledati na Austriju - koja ima preko 5.000 malih hidroelektrana.”


Skoro polovina (2.318) od oko 5.200 austrijskih malih hidroelektrana nije povezana s elektrodistributivnom mrežom, što znači da električnu energiju proizvode isključivo za potrebe manjih industrijskih i poljoprivrednih pogona. U pitanju su uglavnom vrlo male hidroelektrane (instalirane snage od 50 do 100 kW) koje nisu štetne za okoliš i živi svijet jer ne iziskuju znatnije intervencije u riječnom koritu (betoniranje, cijevi i slično).
Od preostalih 2.882 austrijskih MHE priključenih na mrežu, 2.427 su snage ispod 1 MW i na okoliš djeluju u zanemarivoj mjeri. Austrija ima svega 289 malih hidroelektrana instalirane snage od 1 i 10 MW - kakve naši investitori najviše vole i čiju izgradnju propagiraju svim silama!
A tih 289 austrijskih MHE uglavnom su izgrađene između dva svjetska rata, kad je Austrija - ostavši bez uglja kojim su je dotad snabdijevale zemlje Austro-Ugarske monarhije - morala hitno zadovoljiti sve veće potrebe za električnom energijom12.

Bitno je napomenuti da je Austrija sad zaštitila gotovo trećinu svoje teritorije, što znatno ograničava i izgradnju ovakvih postrojenja. Poređenja radi, BiH je zaštitila tek 2,28% svoje teritorije (a i to vrlo slabo). 

09/06/2020
Eko akcija