Rijeku u cijevi, a novac u privatni džep

U Republici Srpskoj trenutno je u funkciji 41 mini-hidrocentrala, a u toku je gradnja ili je u planu da se gradi 149 mini-hidrocentrala. Od toga, prema podacima sajta ekoakcija.org u planu je gradnja dvije mini-hidrocentrale na području opštine Pale. Akcija potpisivanja peticije za zaustavljanje radova na izgradnji mini-hidrocentrale Kadino vrelo na rijeci Prači u mjestu Vrhprača, u opštini Pale, je izgleda urodila plodom i navela čelnike opštine da krenu u realizaciju poništenja dozvole za gradnju, koju su, uzgred, sami izdali 2017. godine.

Da se priča oko izgradnje, odnosno zaustavljanja radova na gradnji MHC u Vrhprači nije pokrenula i sve aktivnosti objelodanile, iako su mnogi ljudi iz opštine odavno znali za to, a javnost nije bila upućena, ne bi se pročulo i da je na riječici Bistrici u Gornjim Palama planirana gradnja MHC. Bistrica je rijeka koja izvire na Jahorini, na oko 7-8 kilometara južno od Pala. Sa izvorišta Bistrice, gdje je za vrijeme Austrougarske vladavine izgrađen vodovod, koji se i danas koristi, napajaju se dijelovi Pala i Sarajeva. Vodovodna cijev ka Sarajevu ide preko Dovlića, Brusa, dolinom Ravna, sjeverno od glavnog vijenca Trebevića. Bistrica je bogata potočnom pastrmkom, pa ovu riječicu vole ribari.

Zahvaljajući svom toku i udaljenosti od Pala, Bistrica spada u najčistije riječno korito na području opštine Pale. Od svog izvorišta do ušća, Bistrica je kristalno čista. Krizno područje rijeke je izletište i selo Radonjići, gdje se planirani radovi na izgradnji MHC Gornje Pale i dio vodotoka pored regionalnog puta ka Jahorini.

Foto: Rijeka Bistrica - IS radio

 

Vodozahvat za MHC Gornje Pale bi bio na lokaciji rijeke Bistrice neposredno uz reginalni put Pale - Jahorina, dok bi mašinska kuća bila na lokaciji oko 400 metara vazdušne linije od nekadašnjeg kruga fabrike FAMOS. Pored štetnog uticaja MHC, pojavljuje se još jedna dilema, kako to da se voda zahvaćena u vodotoku rijeke Bistrice, vodi do mašinske kućice i ispušta u sasvim drugi vodotok. Da li to znači da će rijeka Bistrica i "de fakto" i "de jure'' biti mrtva od Trijangle do ušća u Miljacku na području Dovlića!

 

 

 

 

 

 

 

Prema podacima sajta ekoakcija.org , koji prikazuje status svih aktivnih ili MHC u pripremi, stoji da su radovi na ovoj MHC na Bistrici u toku, da je potpisan koncesioni ugovor, te da se radi o MHC snage 1,660 MW, a da će godišnje proizvoditi 5,30 GWh. Takođe, navodi se da je dozvola za gradnju izdata još 2014. godine, a da je rok za istek koncesionog ugovora, ako se gradnja MHC ne završi, tek 2044. godine! Postavlja se pravo pitanje: Zbog čega javnost u Palama i šire nije bila upoznata od strane prethodne i sadašnje opštinske vlasti da je na rijeci Bistrici planirana gradnja MHC?! I dok čekamo da se aktivnosti po pitanju zaustavljanja daljih radova na izgradnji MHC na rijeci Prači na Kadinom vrelu pokrenu, najprije od strane opštine Pale, gdje su čelnici obećali da će preispitati sve mogućnosti i "najbezbolnije" poništiti dozvolu, pitamo se šta će se desiti sa gradnjom MHC na Bistrici, za koju ne znamo ni zašto još uvijek, za ovih šest godina nije završena?!  Prema podacima navedenog sajta, aktivnosti na gradnji MHC na Prači su i dalje "u toku", a radilo bi se o MHC snage 0,236 MW.

Rijeka Prača bi gradnjom ove MHC bila u potpunosti uništena, odnosno ne bi više tekla kroz korito, već kroz cjevovod dug 888 metara. Paljani neće dozvoliti uništavanje svojih rijeka, pogotovo ne u njihovim gornjim tokovima gdje su skoro sve u kategoriji 1 i 2 što ih karakteriše kao vode za piće i gajenje cipridnih vrsta, kao i mhogih drugih značajnih akvatičnih vrsta. MHC nisu društveno korisne, njihova godišnja proizvodnja u rasponu od 2 - 10 GWh je mizerna u odnosu na TRAJNU štetu koju nanose prirodi, ekosistemu i izvorišnim zonama. Paljani moraju isforsirati odgovorne da se uvede moratorijum na naše najbitnije vodotoke, da se urede izvorišne zone, da se mapiraju i zaštite svi izvori pitke vode, da se uvede racionalno korištenje i sječa drvnih sortimenata, kao i da se krene u ozbiljnije rješavanje skladištenja, daljeg upravljanja i reciklaže otpadom. PALjANSKI scenario, kako to ponekad zna da se poredi (kad se pokrenu određeni društveni procesi i negodovanja) bi mogao da posluži i drugim lokalnim zajednicama za borbu protiv ovog neracionalnog uništavanja naših prirodnih resursa. Spriječimo izgradnju 100 MHC, zaštitimo prirodu, a već izgrađene MHC treba svi da kontrolišemo. Ribarska i ekološka društva, planinari, ljubitelji prirode, SVI, moraju konstantno da ispuštaju zagarantovani ekološki minimum, moraju da izdvajaju određena sredstva iz godišnje dobiti koja se usmjeravaju na očuvanje životne sredine i moraju da budu odgovorni. To ih mi moramo naučiti, na teži ili lakši način, izbor je njihov.

 

Preuzeto sa ekokutakpale.blogspot.com

12/05/2020